googlecse

Sokobanjska Moravica

Sokobanjska Moravica pripada grupi brdsko-planinskih rečica, takozvanog mrenskog (prelaznog) tipa. Dugačka je oko 57km i ima površinu sliva od oko 606 kvadratnih kilometra. Nastaje spajanjem dva potoka Izgare i Tisovika i kad primi vodu iz vrela, poznatog kao Vrelo Moravice, nastavlja da teče Sokobanjskom kotlinom kao glavni vodotok čitavog područja u koji se slivaju sve rečice i potoci koji dolaze sa obližnjeg Ozrena i Rtnja. U svom gornjem toku prolazi kroz živopisni kanjon dužine oko 1,5km, gde stvara vrlo duboke lonce tj. „kace”, duboke i do 5m. Negde na pola svog toka prema Južnoj Moravi je pregrađena i 1978. godine je nastalo Bovansko jezero.
 
Nakon izlaska iz Bovanskog jezera, Moravica prolazi kroz još jednu, malu, Bovasku klisuru, a onda nastavlja dalje širokom kotlinom prema Aleksincu i ulivu u Južnu Moravu. Prosečna širina reke varira od 5 do 10m a dubina rečnog korita, osim u pomenutim kacama, ne prelazi 2m. Temperatura vode većim delom godine ne prelazi 18C dok se u letnjim mesecima voda Moravice zagreje i do 26C. Količina rastvorenog kiseonika drastično varira od gornjeg toka, gde se kreće od oko 8mg/l, do 0mg/l koliko je izmereno 24.08.2007. godine ispod postrojenja za preradu otpadnih voda. Postrojenje više nije u mogućnosti da preradi sve otpadne vode Sokobanje tako da reka u ovom svom delu toka predstavlja mrtav kanal u kome nema nikakvih znakova života. Tekući nizvodno prema jezeru opet se obogaćuje kiseonikom zbog velikog broja brzaka, pa se u jezero uliva sa prosečnih 4 do 6 mg/l rastvorenog kiseonika. Interesantna je situacija koju imamo ispod Bovanskog jezera. Voda koja izlazi iz dubine ima nisku temperaturu i obogaćuje se atmosferskim kiseonikom. Po svim parametrima, uključujući bentos i životinjice dna, predstavlja idealno stanište za rast i razvoj potočne pastrmke kojom je ovaj deo i poribljen u nekoliko navrata. Nakon poribljavanja i perioda adaptacije, 2007. godine je na ovom delu reke ustanovljen mušičarski revir, „uhvati i pusti”, koji ima veliki potencijal i za koji će se tek čuti. Sam donji tok reke Moravice je opet dosta opterećen raznim oblicima zagađenja iz Aleksinca i okolnih sela, pa samo ušće u Južnu Moravu ne izgleda nimalo reprezentativno. Inače, udruženje sportskih ribolovaca „Moravica” iz Sokobanje organizuje i učestvuje već nekoliko puta u akciji čišćenja obala reke Moravice od dospelog đubreta sa divljih deponija iz gornjih sokobanjskih sela.

Predlog za dozvoljeni okvir ribolova u periodu 2009-2012 godine

Ribolovna voda

Vrste riba

Dozvoljeni dnevni okvir
ribolova po sportskom ribolovcu

Vremenski period

Gornji tok Moravice

Potočna pastrmka

 

Zabranjen ribolov

Trajna zabrana

Moravica ispod akumulacije Bovan do Aleksinca

Po dve pastrmke dnevno minimalne dužine 30 cm

Od 15 juna do 30 avgusta tokom 2009 i 2010 ili po 10 dnevnih dozvola tokom cele lovne sezone za pastrmku. Tokom 2011 i 2012 lov po principu „ulovi pa pusti“

Na teritoriji cele reke Moravice

Klen, P. Mrena, Skobalj i dr

Do 1,6 kg. Minimalna dužina klena 20 cm, potočne mrene 15 cm. Skobalja 25 cm.

2009-2012

Podaci u ovoj tabeli su uzeti iz srednjoročnog programa za unapređenje ribarstva koga možete i preuzeti.