googlecse

Bovansko jezero

Bovansko jezero je nastalo pregrađivanjem reke Moravice izgradnjom zemljane brane 1978 godine. Osnovna namena jezera je bila zaustavljanje poplavnog talasa i taloženje materijala i mulja koga nanosi reka Moravica radi zaštite i regulacije većih vodotokova, prvenstveno Južne i Velike Morave. Nalazi se na pola magistralnog puta Aleksinac-Sokobanja, tačnije na 10km od Sokobanje i 13km od Aleksinca. Ukupna dužina jezera je oko 7km i proteže se duž i u neposrednoj blizini magistralnog puta.
 
Prostire se na preko 450 hektara i većim delom je prosečno duboko od 6m do 10m (2 trećine), dok je prvi deo jezera, ušće reke Moravice, znatno plići i pri prosečnom vodostaju ima dubinu oko 2-2,5 m, dok je najveća dubina oko 40m. Pošto prvobitno jezero nije planirano da bude akumulacija za vodosnabdevanje, prilikom završnih radova nije izvršeno čišćenje i krčenje rastinja i drveća koje je trebalo potopiti te su prvih godina procesi truljenja bili veoma izraženi i na većim dubinama. Tih ranih 80-tih godina zabeleženo je i prisustvo teških i otrovnih gasova kao produkt ovih procesa. Tek nakon smanjenja koncentracije ovih gasova, opština Aleksinac je pokrenula pitanje vodosnabdevanja iz ove akumulacije. Nakon prvih ozbiljnih ispitivanja otvara se projekat od republičkog značaja i Bovansko jezero na papiru dobija ime akumulacija za vodosnabdevanje. I tada su postojale ozbiljne nesuglasice sa tadašnjim zakonskim okvirima jer, velika blizina magistralnog puta, nedovoljni kapacitet postrojenja za preradu otpadnih voda u Sokobanji i rastuća divlja gradnja, predstavljaju ozbiljne zakonske prepreke koje nisu rešene do današnjih dana. Epilog ovih događanja bi svakako trebao da bude nedavno usvojen Prostorni plan predela posebne namene akumulacije Bovan čija je izrada trajala 10-tak godina. Možemo samo da se nadamo da će realizacija ovog prostornog plana teći makar upola brže i da će biti u potpunosti sprovedena.

Količine vrsta riba

Radi jasnijeg plana poribljavanja dat je prikaz odnosa ukupne biomase, realne i potencijalne produkcije dominantnih vrsta u akumulaciji u [kg/ha], kao i ukupna biomasa, realna i potencijalna produkcija riba u celom ekosistema u [kg].

Akumulacija Bovan

 

Biomasa [kg/ha] Produkcija [kg/ha] Potencijalna produkcija [kg/ha]
Uklija 7,35 14,8 13,1
Krupatica 19,46 13,8 12,38
Babuška 37,5 9,18 7,25
Šaran 5 ≈10 11,8
Bodorka 12 9,8 7,98
Smuđ 3,42 4,35 7,28
Štuka 2,5 ≈3,2 5,67
Som 2,1 1,96 6,98
UKUPNO 89,33 67,09 72,41
UK. JEZERO [kg] 38 080 26 039

28 095

SONAR ≈48 000    

- Iz priloženog se zaključuje da akumulaciju Bovan do 2012.god. ne treba poribljavati. Inače, Bovansko jezero ima prosečno 85 ribolovaca sa u proseku 60 ribolovnih dana. Približno izlovljeno riba u 2008.god. je do 14800 kg a realna podukcija riba, celog ili dela ekosistema, za 2008.god. je 26 039 kg.

Predlog dozvoljenog okvira ribolova u periodu 2009-2012

Ribolovna voda Vrste riba Dozvoljeni dnevni okvir ribolova po sportskom ribolovcu Vremenski period
Akumulacija Bovan Babuška, cverglan, sunčica
Nema ograničenja
2009-2012
Bela riba
Uklija,  bodorka
Do 1,5 kg
2009-2012
Abramide-deverike
Do 1,5 kg
2009-2012
Šaran 2 jedinke, minimalna dužina 40 cm 2010-2012
Smuđ 2 jedinke, mininalna dužina 40 cm 2009-2012
Som 1 jedinka, mininalna dužina 70cm 2009-2012
Štuka 1 jedinka, minimalna dužina 40 cm 2009-2012
Podaci u ovim tabeama su uzeti iz srednjoročnog programa za unapređenje ribarstva koga možete i preuzeti.